Muzej Ljudevita Gaja

Ljudevit Gaj rođen je 8. srpnja 1809. godine u Krapini. Otac Ivan bio je krapinski ljekarnik, a majka Julijana Gaj, rođena Schmit bila je za svoje vrijeme prilično obrazovana žena. U Gajevoj kući se u doba njegova djetinjstva govorilo njemačkim, a tek kasnije hrvatskim jezikom. Osnovnu školu i prvi razred gimnazije završio je u Krapini, a zatim je prešao na njemačku gimnaziju u Karlovcu. Nakon srednje škole pošao je na studij filozofije u Beč, a onda u Graz. Doktorirao je 1834. u Leipzigu.

Gaj je počeo rano pisati, pa je već 1826. godine objavio rad Die Schloser bei Krapina (Tvrđave oko Krapine). To je prvo djelo u kojem je prikazana povijest krapinskog kraja.

Hrvatska Gajeve mladosti bila je razjedinjena i u političko ekonomskom i u kulturno jezičnom pogledu. Gaj je na sebe preuzeo dužnost da Hrvate poveže i sjedini na kulturno jezičnom planu. U tom cilju je 1830. godine objavio u Budimu svoje najpoznatije djelo Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja kojim je položio osnove svoje pravopisne reforme.

1835. godine Gaj je počeo izdavati Novine horvatske i književni prilog Danicu horvatsku, slavonsku i dalmatinsku u kojima pred sve agresivnijom madžarizacijom širi hrvatsku nacionalnu ideju. Novine i Danica izlaze na kajkavskom narječju, a od 1836. godine na štokavskom i tiskane su novim pravopisom kojega je autor Gaj. On je po uzoru na češku latinicu stvorio znakove za pojedine naše glasove, pa je to pismo nazvano gajica.

1840. godine u sve škole u Hrvatskoj uveden je Gajev pravopis i štokavsko narječje, ali je latinski jezik još uvijek bio službeni jezik u Hrvatskoj. Prvi je u saboru na hrvatskom jeziku održao govor Ivan Kukuljević Sakcinski u svibnju 1843. godine, predlažući da se hrvatski jezik uvede kao saborski, uredovni i nastavni umjesto «mrtvog latinskog». Kukuljevićev prijedlog ocijenjen je kao preuranjen. Sabor je tek u listopadu 1847. godine uzvisio hrvatski jezik na onu čast, vrijednost i valjanost koju je do tada uživao latinski. Zahvaljujući Gaju i njegovim suradnicima diljem Hrvatske se otvaraju čitaonice koje su bile rasadnik preporodnih ideja. Ilirska čitaonica otvorena je u Krapini 1845. godine. Ljudevit Gaj je umro 20. travnja 1872. godine u prostorijama svoje tiskare u Ćirilometodskoj ulici u Zagrebu. Prvotno je sahranjen u obiteljsku grobnicu na Jurjevskom groblju, a 1885. godine njegovi posmrtni ostaci preneseni su u arkadu iliraca na Mirogoju.

Muzej Ljudevita Gaja otvoren je 1966. godine u njegovoj rodnoj kući, a izložen je njegov namještaj, slike (ulja na platnu, rad slikara Ivana Tišova) portreti Gaja i njegove obitelji, fotokopije Gajevih rukopisa, tiskanih tekstova, knjiga i brošura te novina i časopisa koje je uređivao i izdavao.

Adresa:
Ljudevita Gaja 14
49 000 Krapina
e-mail: galerija.krapina@gmail.com

Radno vrijeme:

U Tjednu kajkavske kulture

3,7,8 i 9. rujna 2017
16,30 - 19,30

Ljetno radno vrijeme za posjetitelje 1. travnja – 1. listopada

srijeda 16,30 – 17,30
nedjelja 16,30 – 17,30
ponedjeljkom zatvoreno

Grupni posjeti uz prethodnu najavu na tel: 049 370 810


Cijena ulaznice
Odrasli 15,00 kn
Djeca 10,00 kn

Kustos muzeja: Vesna Kunštek

Ravnatelj: 049/370-561
Financije: 049/370-561
Obrazovanje: 049/370-561
Galerija grada Krapine: 049/370-810
Muzej Ljudevita Gaja: 049/370-810
E-mail: pou@krapina.hr