Uz 30-tu obljetnicu djelovanja Galerije grada Krapine

Galerijska djelatnost u gradu Krapini započela je davne 1973. godine kada je u sklopu Nalazišta krapinskog pračovjeka i Muzeja evolucije u zgradi Muzeja otvoren Aperitiv bar u čijim prostorijama je djelovala Galerija «Hušnjakovo» u kojoj su svoje radove izlagali likovni umjetnici sve do 1993. godine kada je otvorena Galerija grada Krapine u današnjem prostoru. Od samog osnutka Galerija djeluje u okviru Pučkog otvorenog učilišta Krapina.

Galerija se nalazi u kući odvjetničke obitelji Majcen sagrađene u drugoj polovici 19. stoljeća u neoklasicističkom stilu. Zgrada predstavlja reprezentativni objekt te epohe, a ima i povijesnu vrijednost jer su se u njoj okupljala poznata imena naše povijesti u Ilirsko doba. Potomci obitelji Majcen, kćeri Zdenka i Nada poklonile su kuću gradu Krapini sa namjenom da se nakon njihove smrti u kući otvori galerija koja bi bila središte kulturnog života grada Krapine i okupljalište likovnih i glazbenih umjetnika. Nakon višegodišnje obnove i sanacije kuće 5. rujna 1993. godine povodom obilježavanja 800-te obljetnice od prvog pisanog spominjanja grada Krapine svečano je otvorena Galerija grada Krapine i to izložbom slika Ede Kovačevića i izložbom o 800 godina grada Krapine. Otvorila ju je tadašnja ministrica kulture RH Vesna Girardi Jurkić.

U Galeriji je do sada održano preko 270 skupnih i samostalnih izložbi hrvatskih recentnih likovnih umjetnika (E. Kovačević, I. Lovrenčić, R. Labaš, J. Labaš, V. Dajht-Kralj, Kauzlarić Atač,  T. Lončar, Opačić, Z. Radej, Čular, Trogrlić, Grgas, Antolčić, Vuco, Z. Drempetić Hrčić, Jordan, Švaljek, N. Žiljak, Sikirica, Šuljić, Podvorac, Rušec, Balja, Veža, Rod, Drempetić Hanžić, Prstec, Pozaić, Bučan, I.Cvitić Znidarčić, Švertasek, Badurina, Zagoda, Hoyka,  Njerš, Lesar, Z. Jembrih, D. Kovačević, Šepat,  Fatur, P. Popijač, T. Hršak, I. Bajcer i dr.), kao i švedskih i japanskih umjetnica. 

U Galeriji se održavaju i prigodne tematske izložbe. Za Uskrs 1995. godine u suradnji s Muzejima Hrvatskog zagorja, Muzej Staro selo Kumrovec organizirana je izložba „K slavi uskrsnuća“ na temu ranjenog Isus iz crkava i kapelica Hrvatskog zagorja, 1996. godine izložba pisanica iz zbirke kolekcionara Mirka Azinovića iz Zagreba (drvene pisanice oslikane rukom renomiranih likovnih umjetnika), a već tradicionalno preko dvadeset godina priređuje se izložba pisanica djece vrtićke dobi i učenika osnovnih i srednjih škola Krapinsko-zagorske i susjednih županija, likovnih umjetnika i pojedinaca koji se u slobodno vrijeme bave oslikavanjem pisanica. 

Jedna od prigodnih izložbi bila je i izložba organizirana u suradnji s Etnografskim muzejom iz Zagreba i Muzejima Hrvatskog zagorja, Muzej Staro selo Kumrovec pod nazivom «Zagorski betlehem» autora prof. Josipa Barleka. Izloženi su bili betlehemi iz Hrvatskog zagorja, (poneki stari i preko 100 godina), a gđa. Nada Jačmenica iz Sv. Križa Začretja izložila je nekoliko starijih jaslica i prikazala božićni ambijent „Božić v hiži moje bake“. U suradnji sa Muzejom za umjetnost i obrt iz Zagreba organizirana je izložba Krapinske kamenine uporabnih i ukrasnih predmeta koji su se proizvodili u tvornici kamenine Franje Vojkffya u Krapini od 1800. – 1886.godine kada je iz nepoznatih razloga tvornica prestala sa radom. Dio predmeta krapinske kamenine posjeduje u svom fundusu Muzej grada Krapine, dok se veći dio nalazi u Muzeju za umjetnost i obrt.

Jedna od značajnijih izložbi u Galeriji bila je i izložba poznatog hrvatskog kipara, začetnika modernizma u hrvatskoj skulpturi Robert Frangeš Mihanovića koje je autorica bila dr. Ana Adamec sa kojom je organizirana i izložba značajnog hrvatskog kipara, Krapinčana Rudolfa Valdeca (Krapina 1872.- Zagreb 1929.). Izložba Josipa Seissla, poznatog arhitekte, urbaniste i slikara rođenog u Krapini 1904. godine kojeg eksperimenti s geometrijskim oblicima i bojama ubrajaju među prve pojave apstrakcije u hrvatskom slikarstvu, organizirana je 1998. godine u suradnji sa Muzejom suvremene umjetnosti iz Zagreba, a 2000. godine i izložba slikara Otona Postružnika.  Izložba slikara Ernesta Tomaševića, predstavnika hrvatske moderne rođenog u Krapini 1897. godine održana je 1995., a 1999. godine predstavljena je Grafička zbirka Akademije likovnih umjetnosti iz Zagreba.

Od 1997. godine u Galeriji se održava Zagorski likovni salon, najveća trienalna žirirana likovna manifestacija u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na kojoj mogu izlagati likovni umjetnici koji su rođenjem, radom ili životom vezani za Hrvatsko zagorje. Do sada je održano 9 zagorskih likovnih salona. 

U Galeriji je 2008. godine održana i prva origami art izložba u Hrvatskoj sa svjetski poznatim origami majstorima koje je autorica bila Sanja Srbljinović Čuček, predsjednica Hrvatskog origami društva iz Zagreba, a 2022. održana je druga međunarodan origami art izložba Poetika papira na kojoj su sudjelovali članovi Hrvatskog i Mađarskog origami društva. 

Od 2011. godine u Galeriji se organizira i međunarodna izložba maski na kojoj su do sada uz hrvatske likovne umjetnike sudjelovali i umjetnici iz Slovenije, Srbije, Izraela i Mađarske.

U zadnjih nekoliko godina Galerija sudjeluje i u Noći muzeja koje je organizator Hrvatsko muzejsko društvo. Tako su na zadanu temu bile organizirane izložbe kolača kakve su nekada pripremale krapinske purgerice, fotografija članova Foto kluba Krapina, 50 godina Festivala kajkavskih popevki u Krapini, fotografije, medalje i priznanja sportskih klubova članica Krapinskog sportskog saveza, a ove godine organizirana je likovna radionica pod nazivom Motivi artefakata iz Arheološke zbirke Starog grada Krapine uz 830-tu obljetnicu prvog pisanog spominjanja grada Krapine. Voditeljica radionice bila je dr. art. Mirjana Drempetić Hanžić, akad. slikarica.

POU Krapina, Galerija grada Krapine uspješno je provela projekt OK! Otkrijmo kreativnost, Umjetnost i kultura 54+ sufinanciranog od Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. U Galeriji su održana 3 ciklusa umjetničkih radionica keramike koje su vodile renomirane umjetnice: akad. slikarica i keramičarka Ljerka Njerš i dr.art. Mirjana Drempetić Hanžić, te 2 ciklusa umjetničkih radionica vitraja kojih je voditeljica bila majstorica vitraja, akad. slikarica Dominique Jurić. Radionice je polazilo 54 polaznika starijih od 54 godine, a radovi nastali na radionicama bili su izloženi na završnoj izložbi u Galeriji. 

Galerija posjeduje fundus slika i skulptura recentnih likovnih umjetnika prikupljen tijekom 50 godišnje galerijske djelatnosti u gradu Krapini. Svaki od umjetnika nakon održane samostalne izložbe dužan je ostaviti jedan rad prema vlastitom odabiru za fundus Galerije.

Najveći ponos Galerije je posjedovanje znatnog broja djela Krapinčana Ernesta Tomaševića, predstavnika hrvatske moderne kao i kipara Vjekoslava Rukljača (Poznanovec 1916. – Zagreb 1997.) koji je samostalno izlagao samo tri puta, u Beču, Zagrebu i Zaboku, a izveo je niz spomenika uglavnom povijesno-memorijalnog sadržaja. Od 1980. posvetio se isključivo obradi temata ženske figure s kojom je i započeo svoje autorstvo i koji je uvijek bio i ostao primat njegova stvaralačkog interesa. Obitelj pokojnog kipara Rukljača poklonila je 1999. godine za fundus Galerije 15 velikih gipsanih  skulptura ženskih aktova. Do sada je u broncu odliveno šest skulptura koje su izložene u stalnom postavu u dvorištu Galerije koje je hortikulturno uređeno prema idejnom rješenju poznatog pejzažnog arhitekte Dragutina Kiša.

Uz navedene zbirke tu je još zbirka origami radova svjetski poznatih origami majstora, zbirka pisanica i zbirka maski. Fundus Galerije obogaćen je 2012. godine još jednom donacijom. Renomirana likovna umjetnica Vesna Sokolić iz Zagreba poklonila je dio svojih slika kao i pokojnog supruga akad. slikara Milana Berbuča. Njihovi radovi u stalnom su postavu Galerije.

Zbirka slika i skulptura recentnih likovnih umjetnika, kao i zbirka slika Ernesta Tomaševića i skulptura Vjekoslava Rukljača, Rješenjem Ministarstva kulture i medija RH od 2011. godine upisane su u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i imaju svojstvo kulturnog dobra.

Uz 30. obljetnicu djelovanja, Galerija je dobila dvije vrijedne donacije. Počasni građanin grada Krapine, muzeolog, kolekcionar i dugogodišnji ministar kulture RH mr.sc. Božo Biškupić i supruga Ljerka  donirali su Galeriji 11 vrijednih bibliofilskih izdanja, umjetničkih knjiga, grafičkih mapa (198 grafičkih listova u tehnici bakropisa, akvatinte, linoreza i suhe igle) izdanih u razdoblju od 1985 do ove 2023. godine u ediciji Zbirke Biškupić koju je 1972. godine osnovao i od tada uređuje i grafički oblikuje Božo Biškupić. U izradi doniranih bibliofilskih izdanja sudjelovali su renomirani likovni umjetnici i književnici s kraja 20. i početka 21. stoljeća. Stihovima je najzastupljeniji pjesnik, književnik, akademik Luko Paljetak. 

Fundus je ovih dana svojom donacijom od 37 slika u tehnici ulja na platnu, dasci i kartonu nastalih u razdoblju od 1972. – 2012. godine s motivima pejzaža, portreta i sakralnom tematikom obogatio i akademski slikar Tihomir Lončar.

U ovoj slavljeničkoj godini do sada je održano šest izložbi: Izložba 17. bjelovarskog salona fotografije „Šuma okom šumara“, međunarodna izložba maski, izložba pisanica, izložba slika Darije Dolanski Majdak „Od akromatike do kolorističke skale, od kvadrata do geometrijskih složenica“, izložba skulptura gluho slijepe umjetnice Sanje Fališevac „Scene iz ateljea“, „Pjesničke i slikarske rukoveti“ Darovnica Zbirke Biškupić Galeriji grada Krapine i gostujuća izložba Tomislava Buntaka Miracle Grecque kao i likovna radionica taktilnog modeliranja koju je vodila Sanja  Fališevac i trodnevna likovna kolonija i likovne radionice za djecu pod vodstvom Krapinčanke Ivane Bjacer magistre grafike. Do kraja godine ljubitelji likovne umjetnosti moći će još uz ovu izložbu radova iz fundusa Galerije grada Krapine uživati i u slikama i grafikama akad. slikara grafičara Jure Kokeze.

Umjetnički savjet Galerije kojeg čine: Branka Hlevnjak, prof., likovna kritičarka, dr.art. Mirjana Drempetić Hanžić, Maja Vukina Bogović, akad. slikarica, mr.art Zvjezdana Jembrih, red. prof. i Krešimir Rod, akad. kipar odabiru umjetnike koji će izlagati u Galeriji. U programu godišnjih izložbi nastoji se da budu zastupljeni uz eminentne likovne umjetnike i mladi netom završeni akademski obrazovani likovni umjetnici, a izložbom pisanica daje se prilika za izlaganje uz likovne umjetnike i djeci, učenicima i pojedincima koji se bave izradom pisanica te se na taj način stvara i  publika koja dolazi pogledati izložbe koje se održavaju u Galeriji. 

Izložbenom djelatnošću, odabirom likovnih izložbi i umjetnika educiraju se mlađe generacije, a ljubitelji likovne umjetnosti imaju mogućnost upoznati se sa recentnim likovnim stvaralaštvom kao i sa stvaralaštvom mladih umjetnika kojima je ovo prilika izložiti svoje radove u galerijskom prostoru. 

Cilj galerije je da odgaja i obrazuje mlade generacije za različite vidove likovne umjetnosti. Djelovanje Galerije grada Krapine usmjereno je k cilju očuvanja, osvještavanja te stvaranja identiteta Krapine s pozicija suvremene umjetnosti.