Svjetlo Božića


U Galeriji grada Krapine je 3. prosinca 2012. otvorena izložba slika i skulptura iz kolekcije dr. Ante Bilića pod nazivom Svjetlo Božića. Na otvorenju je o radovima govorio povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić, a u prigodnom glazbenom programu nastupio je Mješoviti pjevački zbor župe Radoboj, Miljenko Golub i tamburaški sastav Simpatizeri. Izložba ostaje otvorena do kraja godine.

SVJETLO

Umjetničko opredmećenje svete betlehemske noći, događaja od prije dva tisućljeća kroz slijed povijesnih stilova i poetikama našeg vremena rezultiralo je brojnim dojmljivim ostvarenjima. Opis u Evanđelju (poglavito onaj sv. Luke) prenosi slikovitost prizora, prikaz svete obitelji u skromnoj štalici, koji su umjetnici različitih stilskih oznaka prenosili u vlastitost izraza. Rođenje Isusa centralni je motiv vezan uz dolazak Spasitelja na svijet. Ikonografska cjelina započinje scenom Navještenja, a nastavlja Pohodom triju kraljeva (Epifanijom) i završava Bijegom u Egipat. Ozračje sakralnog utkano je u sve četiri teme, prepoznato u zbiru zemnog, odnosno činjeničnog i slutnje nebeskog. Upućenost transcedentalnom osjeća se u ugođajnosti scena integriranih u cjelovitost biblijske poruke. Afirmirani hrvatski slikari i kipari različitih generacija našli su inspiraciju u slojevitoj sadržajnosti motiva, te snagom izričaja kreativnih silnica sačuvali trag likovne tradicije i umjetnički osuvremenili svevremenost tema. 

Prof. dr. Ante Bilić ugledni zagrebački liječnik, godinama je zanosom sakupljao djela navedene tematike stvorivši respektabilnu zbirku, neobičnog i izuzetno zanimljivog profila, specifičnog među umjetničkim zbirkama u Hrvatskoj. U slikarskoj dionici zbirke izmjenjuju se radovi realistične marnosti izvedbe s onima ekspresionističke pokrenutosti, dakako u svakom segmentu osmišljenim osvojenom rukopisnošću pojedinca. S davanjem akcenata i detalju i ukupnosti slikarskog jedinstva. Ljepota, osjećaj predanja i ljubavi vidljiv je i pri Gabrijelovom dolasku Mariji i Josipovom putu s obitelji prema neizvjesnosti strane zemlje. Postupci umjetnika razumljivo su različiti, no sa zajedničkim htjenjem. Uprisutnjuju dimenziju božanskog. Netko će to postići kolorističkom otvorenošću, razigranom i nemirnom gestom, a netko umiriti paletu i pažljivim potezom oblikovati slikarsko polje. Tkivo površine pak sabire svjetlo, koje nije samo formalni element slike, već nosi i simboličnu konotaciju. Nekoliko autora u redukciji deskriptivnog čistoćom znaka približava se simboličnom, potičući, kao uostalom i svi drugi umjetnici, poetičnošću treptaja emocionalnost stanja. Dubinu meditativnog koju sakralna tematika traži. A Božić je radost, sjećanje na najljepše trenutke djetinjstva, ali je i blistavost većini ljudi u godinama zrelosti. Pred stvaraoce stoga i postavlja odgovornost. I s vjerske i umjetničke strane. Neosporno to uzdignuće od puke likovnosti isčitava se kod svih slika. I skulptura. Pretežno proisteklih iz tradicije jaslica. Simpatične literarnosti koju taj tip djela nosi. U manje ili više složenim kompozicijama uz naglašenu figurativnost pojavljuju se i forme asocijativnog. U čvrstoći volumena i jasnoći obrisa kipari skladaju i lik Marije s malim Isusom, ali pribjegavaju i scenarijima s mnoštvom fragmenata. Kamen, bronca i terakota materijali su pogodni za kumulaciju ideja, za vještinu ruke. I za ono predanje koje slikari daruju vibrantnošću boje. U svakom slučaju djelima je dosegnut blagdanski ugođaj. I traže istinsko sudjelovanje promatrača u ostvarenjima umjetničke čestitosti. Na izložbi zbirke koja oplemenjuje. I čini nas bogatijim. 

                                                                                                  Stanko Špoljarić

Podjeli na društvenim mrežama:

Skip to content